Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

utorak, 03.01.2012.

Bitke tijekom bitaka Američkog rata za nezavisnost

Bitka na otoku Jersey – 6. siječanj 1781.

Tijekom bitaka u američkom ratu za nezavisnost, a nakon što su Velikoj Britaniji rat objavile Francuska, Španjolska i Nizozemska (koje su otvoreno podupirale kontinentalce u ratu, a tu je prednjačila Francuska) otok Jersey služio je kao baza za britansko ratno brodovlje koje je napadalo francuske pomorske opskrbe koje su slane u Ameriku.



Otok Jersay smješten je samo četrnaest milja od francuske obale, te je kao takav Jersey bio upravo savršen za prepade na francuske brodove. Svjesni strateškog značaja i vrijednosti tog otoka Britanci su izgradili cijeli niz utvrda i reduta na samom otoku, ali i na njegovoj obali. Osim britanskih regularnih postrojbi, 78. highlanderska, 83. pješačka (Royal Glasgow Volonteri) i 95. pješačka pukovnija, na otoku je stalno naoružano i oko 3000 pripadnika otočne milicije, pa je to ukupno iznosilo oko 9300 vojnika. Od mornaričkih snaga na otoku je bazirala britanska eskadra (Jersey eskadra) koja u tom trenutku nije bila na otoku već u bojnom pohodu protiv Nizozemske ratne mornarice.

Unatoč znatnoj snazi britanske obrane otoka, francuski kralj i vojno zapovjedništvo stalno traže najpovoljniji trenutak i rade na planovima za invaziju i zauzimanje otoka Jersey. Španjolska pak je vjerovala da će većim napadom (invazijom) na otok Jersey Britanija uputiti dio svojih snaga iz Gibraltara, pa bi tada vrijedilo pokušati osloboditi Gibraltar. No, na kraju se od svega odustalo, a napad na sam otok prepuštena je kao osobna stvar francuskom baruna brigadiru Philippe de Rullecourt.

Barun Philippe de Rullecourt prikupio je pravu malu 'privatnu vojsku' od oko 2000 vojnika dragovoljaca, negdje oko 100-tinjak vojnika regulara dao je i francuski kralj Luj XVI. koji je i osigurao znatniju novčanu potporu, kao i opremanje barunove ekspedicije. Međutim, iako je ekspedicija službeno postala 'privatna stvar' baruna Philippe de Rullecourt i iako se vojni vrh francuske vojske javno izjasnio da je napad na otok Jersey, pa i ako uspije, uspjeh kratkoga vijeka i na njega nije dobro trošiti vojne potencijale i resurse, potpora je bila vrlo izdašna (čak je i onih 100-tinjak regulara tobože otpušteno iz vojske.

No, dobro, možda je interesantnije to što je uz baruna postojao još jedan plemić-zapovjednik za invaziju otoka Jersey. Bio je to indijski princ nazvan 'princ Emire' koji se istakao tijekom borbi protiv britanske vlasti u Indiji, ali je nakon uhićenja deportiran zajedno sa svojim istomišljenicima u Francusku. On je zagovarao rušenje, pljačkanje i spaljivanje otoka i njegovih instalacija. Za baruna De Rullecourta, pustolova ali i časnika francuske vojske to je ipak bilo malo previše 'barbarski'.

Nadnevka 5. siječnja 1781. francuska ekspedicija baruna De Rullecourta, koja je brojala oko 2000 vojnika podijeljenih u četiri napadačke (invazijske) skupine, neprimijećeno je stigla u vode otoka Jersey. (Kako se to dogodilo još ni danas nije razjašnjeno u potpunosti, ali najvjerojatnije je kriva opuštenost britanskih straža jer tada se 6. siječnja još uvijek slavio kao 'Stara božićna noć' u Jerseyu, pa su Francuzi stigli blizu otoka neotkriveni).



Prva napadačka skupina, koja je bila ustrojena od 800 vojnika, iskrcala se neopažena na području La Rocque – Grouville i to na područje gdje su britanske straže bile vrlo brojne (britanski vojnici koji su tada bili na straži kasnije su izvedeni pred vojni sud koji je utvrdio da su napustili svoje stražarsko mjesto i otišli po piće u obližnji Grouville). Druga napadačka skupina, koja je bila ustrojena od 400 vojnika, potpuno se izgubila nakon iskrcavanja i zalutala među brojnim obalnim stijenama. Brodovi koji su prevozili treću napadačku skupinu, koja je bila ustrojena od 600 vojnika, odvojili su se od ostatka invazijske flote još na otvorenom moru i nisu se nikad više pridružili glavnini. Četvrta napadačka skupina, koja je bila ustrojena od 200 vojnika, iskrcala se rano u jutro 6. siječnja u La Rocque. Dakle, na otok se iskrcalo samo oko 1000 francuskih vojnika, a to je polovica koliko ih je trebalo sudjelovati u invaziji i prepadu.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!